Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katedrala Poreč

: Neka ti srce bude posudica koju ćeš uvijek napuniti na izvoru Božje ljubavi! (sv. Katarina Sijenska)
: "Ja sam svjetlo svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života." - Ivan 8,12
: Ja sam vrata, govori Gospodin, tko kroz međe uđe, spasit će se; ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti. (Usp. Iv 10, 9)

Raspeće

Poreč - Crkva Gospe od Anđela - Nepoznati slikar; treće desetljeće 18. stoljeća

Ulje na platnu, 207 x 128 cm

Smještaj: u crkvenoj zbirci

Slika s prikazom raspetog Krista na Golgoti pripada porečkoj župnoj zbirci koja je pohranjena u koru nekadašnje dominikanske Crkve Gospe od Anđela, iza glavnog oltara. Prema tekstu franjevca Girolama M. Granica izvorno je, kao i pala Su. Jeronim iz iste zbirke (kat. 286), stajala na oltaru franje¬vačke crkve u Poreču, zatvorene 1806. dolaskom francuskih vlasti. Oltar sv. Križa sačuvao se preseljenjem u Crkvu Gospe od Anđela gdje je sredinom 19. stoljeća posvećen sv. Josipu (Granić 1887:17). Sačuvao se i natpis na bazi stipesa koji bilježi da je oltar svojim prilozima dao podignuti brat Francesco Michieli 1727. godine. Francesco Babudri (igi2:22g) donosi pak zanimljiv podatak da je u istoj franjevačkoj crkvi pala "del Crocefisso 'greca' del 1438, [e stata] sostituita nel 1720 da una nuova" te se može zaključiti da je slika za novi oltar nabavljena u trećem desetljeću 18. stoljeća.

Zbog lošeg stanja sačuvanosti i grubog preslika koji prekriva cijelu površinu ove oltarne pale nemoguće je, međutim, pre¬ciznije odrediti njezina likovna svojstva i stilska ishodišta. Prikaz Raspeća sa samo jednom figurom, Isusom Iskupiteljem smještenim u središte kompozicije, iznad Adamove lubanje, pred tamnim nebom i udaljenom vedutom Jeruzalema, upućuju na raširene predloške po rješenjima Guida Renija (Bologna 1575.-1642.). Reni je više puta varirao patetični prikaz "živog Krista" (Cristo vivo) koji se pogledom obraća Ocu: od prvog Raspeća "dri Cappuccini" u Bologni iz 1619. do kasnijih varijanti poput one u Crkvi San Lorenzo in Lucina u Rimu (Spear 1997:181-197). Renijeva rješenja stekla su iznimnu popularnost zahvaljujući brojnim grafičkim prijevodima i kopiraju se sve do kasnog 18. stoljeća.

Loše stanje sačuvanosti slike dodatno pogoršava izvješeno i naborano platno s velikim površinama raspucale boje.

Tijekom 1999. godine restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba obavili su na slici radove primarnog konzerviranja i fiksiranja nestabilne boje.

Bibliografija: neobjavljeno djelo

VB