Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katedrala Poreč

: Ja sam vrata, govori Gospodin, tko kroz međe uđe, spasit će se; ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti. (Usp. Iv 10, 9)
: "Ja sam svjetlo svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života." - Ivan 8,12
: Neka ti srce bude posudica koju ćeš uvijek napuniti na izvoru Božje ljubavi! (sv. Katarina Sijenska)

Mučena u Sirmiju na Božić 304. godine. Pripadala Sirmijskoj crkvi. Relikvije prenesene 457. u Carigrad, a 807. u Zadar. Godine 1976. jedan dio relikvija pohranjen u Srijemskoj Mitrovici. Središte njezinog štovanja u Rimu je bazilika na Palatinu. Spominje se u Rimskom kanonu. Nisu sačuvana Acta o njezinoj smrti, nego mnoštvo legendi, ali njezino mučeništvo i kult nisu upitni. Relikvije su iz Carigrada stigle u Zadar kao zahvala carskog dvora Zadru za vjernost bizantskoj vlasti. U Zadru je poznata kao Stošija, u Slavoniji kao Staža, u Srijemu Stajka. U Rimu se, kako rekosmo, njezino mučeništvo slavilo 25. prosinca. Uz svetu je Anastaziju povezana i jutarnja božićna misa, zvana “zornica”. Papa je u početku imao na Božić misu ponoćku i danju misu. Međutim, sredinom 6. st. odlazio bi slaviti ranu jutarnju misu u baziliku sv. Anastazije na Palatinu u blizini koje je bila palača bizantskih upravitelja. Papa je, naime, slavio tu jutarnju misu da bi počastio bizantske legate (koju su sv. Anastaziju častili kao carigradsku mučenicu). Tako je u Rimskom misalu sve do 1970. na misi zornici nakon božićne zborne, darovne i popričesne molitve dodavane i zborna, darovna i popričesna molitva o sv. Anastaziji!

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.