Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Eufrazijeva bazilika) – Nepoznati slikar/ kopija prema Jacopu i Francescu Bassanu; 17. stoljeće
Ulje na platnu, 142 x 180 cm
Smještaj: na zidu treće kapele u desnom brodu
Slika potječe iz Eufrazijeve bazilike. O ovom djelu 1966. godine Vinko Zlamalik piše: “Slika ‘Krist u kući Marije i Marte’ predstavlja školsku repliku istoimene invencije Francesca da Pontea Bassana Mlađeg (1549.-1592.), koja u relativno niskoj kvalitetiinterpretira ovu do iznemoglosti eksploatiranu temu u krugu majstorovih učenika i sljedbenika” (Zlamalik 1966:s.p.). U članku iz 1994. Sanja Cvetnić, pišući o četiri slike s istim motivom koje se danas nalaze u Hrvatskoj (dvije u zagrebačkoj Strossmayerovoj galeriji, jedna u Dubrovniku i jedna u Poreču) ispravno ukazuje da kod slike iz Poreča ne može biti riječi o “školskoj replici”, niti o suradniku radionice obitelji Bassano. Prema autoričinu mišljenju slika Krist u kud Marije i Marte iz Poreča djelo je kopista iz kasnog 17. stoljeća koji se ugledao na jednu od brojnih grafika nastalih prema djelu Jacopa i Francesca Bassana, a koja se danas čuva u Sarah Campbell Blaffer Foundation u Houstonu (Texas). Kao moguć izvor Sanja Cvetnić (1984:228-229) navodi grafiku Cornelisa Gallea što je nastala kao kopija grafike Jana Sadelera (de Ramaix 1999:202) s istom temom, ili nespretnije izvedenu grafiku nepoznatog autora čiji se jedan primjerak, kao dio Valvasorove zbirke, čuva u Kabinetu grafike u Zagrebu. Na temelju detalja poput trijema iza Krista, likova njegovih pratilaca, brda u pozadini pejzaža, nabora na stolnjaku i lica muškarca koji sjedi za stolom čini se da je porečka slika ipak nastala prema Galleovoj grafici koja se od grafike iz Valvasorove zbirke razlikuje baš po tim detaljima. Odlike stila, baš kao i neodlučan, vrlo mekan potez, pomalo izblijedjeli kolorit bez jedinstvene, povezujuće atmosfere s tek ponekim suzdržanim akcentom intenzivnije boje ukazuju na to da slika iz Poreča nije nastala u venecijanskom slikarskom krugu. Osrednja kvaliteta ovog djela vidljiva je i u neuspjelim proporcijama likova, u prikazu njihovih velikih i grubih šaka i ruku te u nelijepim fizionomijama kojima ne nedostaje realizma, iako su lišene individualnih crta.
Slika je restaurirana u Restauratorskoj radionici JAZU u Zagrebu 1967. godine.
Bibliografija: ZLAMALIK ig66:s.p.; CVETNIĆ 1994:228-229; KUDIŠ BURIĆ
1998:239-240; PASIAN, u: Istria 1999 [200i]:150-151, kat. 275.
NKB