U porečkoj prvostolnici Vazmeno bdijenje porečki i pulski ordinarij mons. Dražen Kutleša predvodio je u suslavlju s katedralnim župnikom i porečkim dekanom preč. Milanom Zgrablićem i kancelarom biskupije preč. Sergijem Jelenićem.
Biskup je u prigodnoj homiliji pojasnio simboliku i temeljnu poruku dijelova obreda Vazmenog bdijenja te njihovu objedinjenu poruku Uskrsne noći koja nalazi korijena u Božjoj zauzetosti za čovjeka već u Starome zavjetu.
Večerašnja je liturgija veličanstven je mozaik Božjega spasiteljskoga djelovanja koji doseže svoj vrhunac u Isusu Kristu upravo u Uskrsnoj noći, naglasio je biskup.
Liturgija svjetla, kojom započinju obredi, odvija se oko uskrsne svijeće koja simbolizira Uskrsloga. Isus je to svjetlo koje raspršuje tminu, On nam je orijentir, pokazatelj puta kojim treba ići, puta dobra, puta Spasenja. On nam pokazuje kako gledati život pravim očima i kako imati oslonac u Kristu, u svijetu gdje je mnogo toga nesigurno.
U središtu drugog dijela Vazmenog bdijenja je ‘logos’, pojam koji znači mnogo više od ‘riječi’ u našem jeziku. Stari su Grci smatrali velikim onog čovjeka koji zna primiti i prenijeti drugima ‘logos’, znanje o nečemu. U službi riječi slušali smo kako je Bog Riječju iz ničega stvorio svijet i vodio čovjeka kroz njegovu povijest Spasenja, kroz svoju stvarateljsku i otkupiteljsku djelatnost, preko Riječi do Utjelovljene Riječi, Isusa Krista.
Treći dio veličanstvene liturgije Velike subote, Krsna služba, temelji se na vodi koja znači život. Druga bitna simbolika vode je da ona čisti i pročišćava čovjeka. Isus nam želi reći da dolazi kako bi nas oprao od svih grijeha, zloća i zabluda, i izveo u ovoj svetoj noći tako očišćene u novi život. Ovom slikom vode liturgija Velike subote želi izreći istinu da Uskrs znači s jedne strane pranje starih grijeha, a s druge istodobno naznačuje i novi početak života, naglasio je biskup.
Četvrti dio Vazmenog bdijenja je euharistijska služba. Predokus je to gozbe koju je Bog čovjeku pripremio u Vječnosti prema kojoj idemo. Isus nam svojim Uskrsnućem večeras pokazuje da koliko god naša svakodnevnica bila teška uvijek postoji nada u Uskrsnuće. Sva patnja koje smo se spominjali tijekom Velikog tjedan ne bi imala smisla da nije bilo Uskrsnuća. Euharistija je gozba ljubavi Uskrsloga Krista, koja upravo u ovoj svetoj noći postiže svoj puni smisao, istaknuo je propovjednik.
Ono što je zajedničko dijelovima Vazmenog bdijenja jest da se ljudska stvarnost, sva ona tama i grešnost koje smo svjesni u svojim životima u ovoj noći opere Božjom stvarnošću svjetla i vječnoga života u međusobnoj ljubavi. Uskrsna noć otvara put i prolaz u to novo stanje života, istaknuo je propovjednik.
Htjeli mi to ili ne živeći život, prolazeći kroz naše veće ili manje nevolje i tame života idemo neminovno prema vječnome Uskrsu. Tko doista shvati da je život u svojoj biti zapravo put prema vječnome Uskrsu, prema vječnome svjetlu, prema vječnoj ljubavi, taj je s kršćanskoga gledišta shvatio pravi smisao života, zaključio je mons. Kutleša.